GRAD KARLOVAC KROZ POVIJEST
Grad Karlovac smjestio se u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiču nizinski i gorski dijelovi, na sutoku četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od Zagreba i smješten je na 112 m nadmorske visine. Današnje gradsko područje Karlovca zauzima površinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama sa snijegom.
Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.
Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.).
Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj). Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelačića, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prošlosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strašne bolesti 1691 g. postavljen je i Kužni pil kao spomenik zahvalnosti.
Ograničena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su građani tražili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljeće zlatno je doba trgovačkog Karlovca. Trgovački i obrtnički dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smještaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima lađari i trgovci vrlo dobro iskorištavaju.
Na Strossmayerovom trgu unutar Zvijezde nalazi se Gradsko poglavarstvo Karlovca, a prvi je gradski magistrat bio izabran još 1763. godine. Na istom se trgu nalazi i Gradski muzej. Smješten u palači iz prve polovice 17.st. jedan je od najstarijih sačuvanih primjera stambene arhitekture tipa kurije podignute u Karlovcu. Danas čuva prirodoslovnu, arheološku, povijesnu, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku grada i okolice. Ispred muzeja ostaci su kapelice Sv Josipa iz 17.st.
U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o važnosti Karlovca kao trgovačkog i prometnog središta svjedoči i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada važnih središta. Zgradu karlovačkog kazališta Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1892. godine. Zorin dom je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumačkim studijem upotpunjava program priredbi.
Današnja Radićeva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrđave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sačuvana i stražarnica.
Glazbena škola osnovana je 1804. godine, te je stvarala domaće glazbenike koji su sudjelovali u intenzivnom glazbenom životu grada. I danas je jedan od bitnih pokretača glazbenog i kulturnog života čitave županije.
U Karlovcu je čitav niz osnovnih, srednjih i viših škola. Karlovačku Gimnaziju pohađali su Nikola Tesla, Mirko Seljan, Stjepan i Antun Radić, Ivan Goran Kovačić i druge poznate osobe.
Gradska biblioteka Ivan Goran Kovačić matični je bibliotečno-informativni centar regije. Galerija Vjekoslav Karas nosi ime poznatog slikara rođenog u Karlovcu 1821. godine. Povijesni arhiv prikuplja, obrađuje i čuva arhivsku građu karlovačkog i šireg područja. Grad je u Domovinskom ratu pretrpio veliku štetu, osobito na južnom dijelu, ali se isto tako potvrdio i kao pravi hrvatski štit. U spomen na to danas je na Turnju smještena Muzejska zbirka Domovinskog rata gdje su u svrhu edukacije budućih naraštaja naših građana i turista koji prolaze kroz grad smješteni ratni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi, te ostala ratna tehnika.
U okolici Karlovca, u Rečici nalazi se Etno galerija Žunac. Smještena u drvenoj preko 200 godina staroj kući obiluje etnološkim predmetima narodne tradicije, starih zanata i običaja.
19. kolovoza na dan rođenja Stjepana Seljana 1997. godine osnovan je Centar za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu Braća Seljan. Prvi je to hrvatski eksplorer klub inspiriran karlovčanima braćom Mirkom i Stjepanom Seljanom, svjetskim putnicima i istraživačima. Centar za ekspedicionizam u Vili Anzić okuplja svojim aktivnostima entuzijaste koji nastavljaju napredne ideje braće Seljan.
Grad Karlovac svojim idealnim položajem na raskrižju puteva pogodan je za kraći odmor na proputovanju, ali i kao atraktivna destinacija za odmor i zabavu.
Posjetite nas i uživajte u zelenim dolinama karlovačke četiri rijeke, ili pak u bogatoj gastronomskoj ponudi naših restorana. Prošećite stoljetnim drvoredima našeg zelenog grada ili doživite vožnju starim fijakerom uz zvuke promenadnih koncerata.
Svakako posjetite Stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu. Stari grad Dubovac omiljeno je mjesto Karlovčana, a za toplijih dana atrij ove gradine često je mjesto na kojem se održavaju koncerti, kazališne i plesne predstave, izložbe te ostala kulturna događanja.
Dok razgledate stari dio grada, našu poznatu karlovačku "Zvijezdu", posjetite Gradski muzej, crkvu Presvetog Trojstva i Franjevački samostan s galerijom, gradsko kazalište Zorin dom ili neku od galerija slika.
U Karlovcu ćete se zasigurno zadržati ako ste strastveni ljubitelj prirode i voda: dođite k nama u lov, ribolov ili uživajte u raftingu i kanuingu. Prošećite po svježem šumskom zraku poučnom stazom Kozjača ili zaigrajte paintball u šumama karlovačke okolice. U ljeti svakako posjetite tradicionalne Dane piva i osvježite se u Korani na Foginovom kupalištu u centru grada, ili pak krenite u istraživanje prirodnih ljepota i kulture karlovačke okolice.
Bilo da ste samo na proputovanju ili ste prepoznali Karlovac kao idealno mjesto za odmor i zabavu, pozivamo Vas da zajedno s nama 13. srpnja proslavite rođendan grada Karlovca!
Dobrodošli!
GRB GRADA KARLOVCA
Grad Karlovac smjestio se u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiču nizinski i gorski dijelovi, na sutoku četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od Zagreba i smješten je na 112 m nadmorske visine. Današnje gradsko područje Karlovca zauzima površinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama sa snijegom.
Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.
Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.).
Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj). Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelačića, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prošlosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strašne bolesti 1691 g. postavljen je i Kužni pil kao spomenik zahvalnosti.
Ograničena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su građani tražili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljeće zlatno je doba trgovačkog Karlovca. Trgovački i obrtnički dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smještaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima lađari i trgovci vrlo dobro iskorištavaju.
Na Strossmayerovom trgu unutar Zvijezde nalazi se Gradsko poglavarstvo Karlovca, a prvi je gradski magistrat bio izabran još 1763. godine. Na istom se trgu nalazi i Gradski muzej. Smješten u palači iz prve polovice 17.st. jedan je od najstarijih sačuvanih primjera stambene arhitekture tipa kurije podignute u Karlovcu. Danas čuva prirodoslovnu, arheološku, povijesnu, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku grada i okolice. Ispred muzeja ostaci su kapelice Sv Josipa iz 17.st.
U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o važnosti Karlovca kao trgovačkog i prometnog središta svjedoči i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada važnih središta. Zgradu karlovačkog kazališta Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1892. godine. Zorin dom je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumačkim studijem upotpunjava program priredbi.
Današnja Radićeva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrđave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sačuvana i stražarnica.
Glazbena škola osnovana je 1804. godine, te je stvarala domaće glazbenike koji su sudjelovali u intenzivnom glazbenom životu grada. I danas je jedan od bitnih pokretača glazbenog i kulturnog života čitave županije.
U Karlovcu je čitav niz osnovnih, srednjih i viših škola. Karlovačku Gimnaziju pohađali su Nikola Tesla, Mirko Seljan, Stjepan i Antun Radić, Ivan Goran Kovačić i druge poznate osobe.
Gradska biblioteka Ivan Goran Kovačić matični je bibliotečno-informativni centar regije. Galerija Vjekoslav Karas nosi ime poznatog slikara rođenog u Karlovcu 1821. godine. Povijesni arhiv prikuplja, obrađuje i čuva arhivsku građu karlovačkog i šireg područja. Grad je u Domovinskom ratu pretrpio veliku štetu, osobito na južnom dijelu, ali se isto tako potvrdio i kao pravi hrvatski štit. U spomen na to danas je na Turnju smještena Muzejska zbirka Domovinskog rata gdje su u svrhu edukacije budućih naraštaja naših građana i turista koji prolaze kroz grad smješteni ratni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi, te ostala ratna tehnika.
U okolici Karlovca, u Rečici nalazi se Etno galerija Žunac. Smještena u drvenoj preko 200 godina staroj kući obiluje etnološkim predmetima narodne tradicije, starih zanata i običaja.
19. kolovoza na dan rođenja Stjepana Seljana 1997. godine osnovan je Centar za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu Braća Seljan. Prvi je to hrvatski eksplorer klub inspiriran karlovčanima braćom Mirkom i Stjepanom Seljanom, svjetskim putnicima i istraživačima. Centar za ekspedicionizam u Vili Anzić okuplja svojim aktivnostima entuzijaste koji nastavljaju napredne ideje braće Seljan.
Grad Karlovac svojim idealnim položajem na raskrižju puteva pogodan je za kraći odmor na proputovanju, ali i kao atraktivna destinacija za odmor i zabavu.
Posjetite nas i uživajte u zelenim dolinama karlovačke četiri rijeke, ili pak u bogatoj gastronomskoj ponudi naših restorana. Prošećite stoljetnim drvoredima našeg zelenog grada ili doživite vožnju starim fijakerom uz zvuke promenadnih koncerata.
Svakako posjetite Stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu. Stari grad Dubovac omiljeno je mjesto Karlovčana, a za toplijih dana atrij ove gradine često je mjesto na kojem se održavaju koncerti, kazališne i plesne predstave, izložbe te ostala kulturna događanja.
Dok razgledate stari dio grada, našu poznatu karlovačku "Zvijezdu", posjetite Gradski muzej, crkvu Presvetog Trojstva i Franjevački samostan s galerijom, gradsko kazalište Zorin dom ili neku od galerija slika.
U Karlovcu ćete se zasigurno zadržati ako ste strastveni ljubitelj prirode i voda: dođite k nama u lov, ribolov ili uživajte u raftingu i kanuingu. Prošećite po svježem šumskom zraku poučnom stazom Kozjača ili zaigrajte paintball u šumama karlovačke okolice. U ljeti svakako posjetite tradicionalne Dane piva i osvježite se u Korani na Foginovom kupalištu u centru grada, ili pak krenite u istraživanje prirodnih ljepota i kulture karlovačke okolice.
Bilo da ste samo na proputovanju ili ste prepoznali Karlovac kao idealno mjesto za odmor i zabavu, pozivamo Vas da zajedno s nama 13. srpnja proslavite rođendan grada Karlovca!
Dobrodošli!
GRB GRADA KARLOVCA
Grb
grada Karlovca izdvojili smo s povelje cara Josipa II kojom je 1781.
godine dotadašnji vojni komunitet izdvojen iz krajiškog teritorija i
uzdignut u status slobodnog kraljevskog grada. U to vrijeme to je
značilo da su bili pod posebnom zaštitom vladara, te su sami imali pravo
izbora gradskih vijećnika i gradonačelnika.
U desnom gornjem kutu grba su ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi jer je u prošlosti rijeka Kupa bila plovna, a Karlovac zahvaljujući njenoj plovnosti veliko trgovačko središte. U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb sa crvenim i bijelim poljima. Na donjoj polovici grba vidi se bedemima opasan grad, ispred kojeg se nalaze dvije rijeke. To je crtež Karlovca koji je u vrijeme dodjeljivanja grba bio tvrđava, te rijeke Korana i Kupa kojima su se punili i praznili šančevi. Iznad grada lijevo se nalazi zlatno sunce, a desno srebrni mjesec s ljudskim likom.U središtu grba je mali štit na kojem je početno slovo imena austrijskog vladara Josipa II. (J II) koji mu je dao povelju. Nad grbom je zlatna kraljevska kruna, a sa lijeve i desne strane su sirene koje jednom rukom drže grb, a drugom svoje zlatne pramenove.
Sve to nalazi se u kružnici na čijim rubovima je ispisano:"SIGILL.LIBER.ET REG. CIVITATIS CAROLOSTADIEN."
STARI GRAD DUBOVAC
Na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine smještena je gradina Dubovac. Slikoviti dvorac iz 13. stoljeća predstavlja jedan od najljepših i najbolje sačuvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje tek 1339. godine u povijesnim crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare različite plemićke obitelji. Posebno se ističu Frankopani u čijem je vlasništvu dobio i svoj današnji izgled renesansnog kaštela s gotičkim elementima. Stari grad je kroz povijest promijenio brojne uloge, te je prošao razne transformacije i obnove, a danas predstavlja atraktivno turističko izletište, te pruža mogućnost obilaska unutrašnjosti, penjanja na vidikovac i posjeta muzejskoj izložbi u najvišoj kuli. U njemu je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu.
Radno vrijeme od 1. travnja do 30. rujna
Utorak - subota: od 10h do 19h
Nedjelja, ponedjeljak: od 14h do 19h
Blagdanima i praznicima: zatvoreno
Grupni najavljeni posjet moguć i radnim danima od 08.00 do 16.00 sati.
U drugim terminima (od 1. listopada do 1. travnja) posjet je moguć samo uz najavu.
Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.
PAVILJON KATZLER
U desnom gornjem kutu grba su ukrižena sidra. Ona simboliziraju lađarstvo na Kupi jer je u prošlosti rijeka Kupa bila plovna, a Karlovac zahvaljujući njenoj plovnosti veliko trgovačko središte. U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb sa crvenim i bijelim poljima. Na donjoj polovici grba vidi se bedemima opasan grad, ispred kojeg se nalaze dvije rijeke. To je crtež Karlovca koji je u vrijeme dodjeljivanja grba bio tvrđava, te rijeke Korana i Kupa kojima su se punili i praznili šančevi. Iznad grada lijevo se nalazi zlatno sunce, a desno srebrni mjesec s ljudskim likom.U središtu grba je mali štit na kojem je početno slovo imena austrijskog vladara Josipa II. (J II) koji mu je dao povelju. Nad grbom je zlatna kraljevska kruna, a sa lijeve i desne strane su sirene koje jednom rukom drže grb, a drugom svoje zlatne pramenove.
Sve to nalazi se u kružnici na čijim rubovima je ispisano:"SIGILL.LIBER.ET REG. CIVITATIS CAROLOSTADIEN."
STARI GRAD DUBOVAC
Na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine smještena je gradina Dubovac. Slikoviti dvorac iz 13. stoljeća predstavlja jedan od najljepših i najbolje sačuvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje tek 1339. godine u povijesnim crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare različite plemićke obitelji. Posebno se ističu Frankopani u čijem je vlasništvu dobio i svoj današnji izgled renesansnog kaštela s gotičkim elementima. Stari grad je kroz povijest promijenio brojne uloge, te je prošao razne transformacije i obnove, a danas predstavlja atraktivno turističko izletište, te pruža mogućnost obilaska unutrašnjosti, penjanja na vidikovac i posjeta muzejskoj izložbi u najvišoj kuli. U njemu je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu.
Radno vrijeme od 1. travnja do 30. rujna
Utorak - subota: od 10h do 19h
Nedjelja, ponedjeljak: od 14h do 19h
Blagdanima i praznicima: zatvoreno
Grupni najavljeni posjet moguć i radnim danima od 08.00 do 16.00 sati.
U drugim terminima (od 1. listopada do 1. travnja) posjet je moguć samo uz najavu.
Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.
PAVILJON KATZLER
Povijest paviljona Katzler počinje jedne davne 1897. godine,
uredbom Carske i Kraljevske vojne uprave u Karlovcu kojom je određen
položaj smještanja paviljona "na zemljište koje se nalazi južno od ceste
pored bivših Riječkih vrata".
Paviljon danas pamti već treće stoljeće, pamti udvaranja Austro-Ugarskih oficira, rosen-kavalire i nedjeljnje šetnje promenadom. Naslušao se patnji, slatkih ljubavnih tajni i skrivenih političkih intriga. Bio je tu dok su braća Seljan lutala svijetom. Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, a braća Wright prvi put letjela avionom.
Preživio je Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevina SHS, Nezavisnu državu Hrvatsku i sve Jugoslavije. Preživio je i nasilno preseljenje na lokaciju kod Karlovačke banke, vozeći se na drvenim hablicama, dok je u isto to vrijeme dubinama mora plovio Nautilus.
Restauracija paviljona Katzler dovršena je većim dijelom 13.07.2005. zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskom odjelu Karlovac i Gradu Karlovcu. Danas ostaje na brizi nasljednicima obitelji Katzler i udruzi Paviljon Katzler, te postaje izložbeni prostor i mali multimedijalni centar.
Paviljon danas pamti već treće stoljeće, pamti udvaranja Austro-Ugarskih oficira, rosen-kavalire i nedjeljnje šetnje promenadom. Naslušao se patnji, slatkih ljubavnih tajni i skrivenih političkih intriga. Bio je tu dok su braća Seljan lutala svijetom. Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, a braća Wright prvi put letjela avionom.
Preživio je Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevina SHS, Nezavisnu državu Hrvatsku i sve Jugoslavije. Preživio je i nasilno preseljenje na lokaciju kod Karlovačke banke, vozeći se na drvenim hablicama, dok je u isto to vrijeme dubinama mora plovio Nautilus.
Restauracija paviljona Katzler dovršena je većim dijelom 13.07.2005. zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskom odjelu Karlovac i Gradu Karlovcu. Danas ostaje na brizi nasljednicima obitelji Katzler i udruzi Paviljon Katzler, te postaje izložbeni prostor i mali multimedijalni centar.
O gradu
Položaj:
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
Smješten u središnjoj
Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna,
Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S
obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak
kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima
važno prometno i gospodarsko značenje.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio
1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog
kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim
graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan
lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju
sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i
perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni
renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u
Europi.
Od svog osnutka do danas Karlovac se
uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim
lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana
koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno
trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske,
udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak
kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i
udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac
povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386
km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad
Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
O gradu
Položaj:
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
Smješten u središnjoj
Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna,
Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S
obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak
kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima
važno prometno i gospodarsko značenje.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio
1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog
kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim
graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan
lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju
sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i
perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni
renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u
Europi.
Od svog osnutka do danas Karlovac se
uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim
lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana
koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno
trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske,
udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak
kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i
udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac
povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386
km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad
Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
O gradu
Položaj:
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
Smješten u središnjoj
Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna,
Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S
obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak
kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima
važno prometno i gospodarsko značenje.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio
1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog
kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim
graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan
lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju
sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i
perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni
renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u
Europi.
Od svog osnutka do danas Karlovac se
uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim
lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana
koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno
trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske,
udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak
kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i
udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac
povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386
km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad
Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
O gradu
Položaj:
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
Smješten u središnjoj
Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna,
Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S
obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak
kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima
važno prometno i gospodarsko značenje.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio
1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog
kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim
graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan
lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju
sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i
perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni
renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u
Europi.
Od svog osnutka do danas Karlovac se
uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim
lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana
koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno
trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske,
udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak
kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i
udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac
povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386
km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad
Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
O gradu
Položaj:
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
45° 29' 34'' N
15° 33' 31'' E
Gradsko područje: 402 km²
Nadmorska visina: 112- 177 MNV
Klima: umjereno kontinentalna
Broj stanovnika (2011.): 55, 705
Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: Sv. Josip
Boja grada: modro zelena
Smješten u središnjoj
Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna,
Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S
obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak
kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima
važno prometno i gospodarsko značenje.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Grad Karlovac jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajišne vojne utvrde zbog protuturske obrane. Svake godine 13. srpnja slavi se Dan grada Karlovca koji je upriličen rođendanskim balom na Trgu bana Josipa Jelačića te svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja. Zaštitnik grada je sveti Josip čiji se blagdan slavi 19. ožujka, a središnja svečanost održava se u crkvi sv. Josipa na Dubovcu – nacionalnom svetištu.
Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio
1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog
kraljevskog grada. Karlovac je primjer grada zasnovanog prema vodećim
graditeljskim zamislima svog vremena; renesansni, geometrijski pravilan
lik šesterokrake zvijezde. Po obodu tvrđave je, prema urbanom rješenju
sa 19. na 20. stoljeće odlučeno podići gradske palače, urediti parkove i
perivoje. Tako je Karlovac tada postao i do danas očuvan kao idealni
renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrđava s
pravokutnim rasterom ulica. Upravo takvim izgledom Karlovac je rijedak u
Europi.
Od svog osnutka do danas Karlovac se
uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim
lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana
koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno
trgovačko odnosno prometno središte. Od Zagreba, glavnog grada Hrvatske,
udaljen manje od 50 km, a od glavne hrvatske luke Rijeke 90-ak
kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i
udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac
povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386
km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad
Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja.
Nema komentara:
Objavi komentar